NOVI IZVJEŠTAJ: Autoritarno nasilje dovodi do 20. uzastopne godine pada ocjene demokratskog upravljanja u regionu koji se proteže od Centralne Evrope do Centralne Azije

WASHINGTON— Moskovski rat koji prijeti uništenju Ukrajine i Azerbejdžanski režim za vojno osvajanje i etničko čišćenje Nagorno-Karabakha 2023. godine, ubrzali su geopolitičko preuređenje u 29 zemalja koje se protežu od Centralne Evrope do Centralne Azije. Ova tendencija rezultirala je dvadesetom uzastopnom godinom pada ocjene demokratskog upravljanja u regionu, prema izvještaju koji je danas objavila Freedom House.

Nacije u tranzitu 2024: Regija preuređena autokratijom i demokratijom otkriva da je 10 od 29 analiziranih zemalja pretrpjelo pad u ukupnoj ocjeni demokratičnosti, dok je samo pet zemalja zabilježilo poboljšanje rezultata. Eskalacija autoritarnih napada na osnovna prava i slobode sve više gura zemlje u dva suprotstavljena bloka: one posvećene liberalnom, demokratskom poretku i one koje ga nasilno odbacuju.

„Autoritarni režimi pojačavaju svoje napade i podrivaju demokratsko upravljanje širom regije”, rekao je Michael J. Abramowitz, predsjednik Freedom House-a. „U Ukrajini i Nagorno-Karabakhu već smo vidjeli razorne posljedice autoritarnog širenja, i nema razloga vjerovati da će se zaustaviti tamo. Ukoliko demokratije ne budu djelovale hitno i dosljedno kako bi branile vlastite interese i vrijednosti, više teritorija će biti izgubljeno zbog diktature i represije.”

Od osam zemalja koje su u izvještaju klasificirane kao konsolidirani autoritarni režimi - okruženja u kojima autokrati sprječavaju političku konkurenciju i pluralizam putem široko rasprostranjenih kršenja osnovnih prava - četiri su doživjele pad u već beznadežnoj ocjeni demokratičnosti: Kazahstan, Kirgistan, Rusija i Uzbekistan. Dok su ti režimi zatvarali preostali prostor za neslaganje i stvarali uslove za produžetak svoje vladavine na neodređeno vrijeme, također su aktivno podržavali jedni druge u naporima da izbjegnu sankcije, slome domaću opoziciju i umanje bilo kakvu odgovornost za vojnu agresiju i druga kršenja međunarodnog prava.

Među ostalim zaključcima iz izvještaja su:

• Sposobnost Poljske da se oporavi od demokratskog nazadovanja bit će ključna za budućnost šireg regiona. Iako je rezultat Poljske opao zbog neviđene izborne manipulacije  od strane vladajuće stranke Pravo i pravda tokom 2023. godine, opoziciona koalicija je uspjela osigurati pobjedu kampanjom o poštivanju vladavine prava i individualnih prava. Iskustva u drugim dijelovima Centralne i Istočne Evrope nude vrijedne lekcije za demokratski oporavak Poljske pod novom vladom.

• Ukrajina je ostvarila najveće poboljšanje rezultata u ovogodišnjem izvještaju. Poboljšanja u Ukrajini su proistekla iz napretka vlade u izgradnji pravosudnih i antikorupcijskih institucija te aktivnog istraživanja korupcije, uključujući i u vojsci. Zemlje s najboljom ocjenom demokratičnosti u regionu, na skali od 1 do 7, su Estonija (6.00), Latvija (5.79) i Slovenija (5.79).

• „Hibridne” zemlje u kojima su demokratske institucije posebno ranjive, bile su zarobljene između demokratskih i autokratskih blokova, pri čemu su neke jasno bile na antidemokratskom putu. Od 11 zemalja koje su klasificirane kao hibridni režimi, pet je doživjelo opšti pad u njihovoj ocjeni demokratičnosti. Ukrajina je bila jedina koja je postigla napredak.

• Srbija je doživjela najveći pad u rezultatu u ovogodišnjem izvještaju. Pad je rezultat prevara na izborima, državnog zauzimanja medija, slabljenja autoriteta općinskih vlasti i godina slabljenja nezavisnosti pravosuđa. Zemlje s najnižom ocjenom demokratičnosti u regionu su Turkmenistan (1,00), Tadžikistan (1,04), Azerbejdžan (1,07) i Rusija (1,07).

„Sudbina evropske demokratije sada uveliko zavisi od spremnosti demokratskih država da usvoje aktivniji pristup sigurnosti u regionu, najhitnije podržavajući Ukrajinu,” rekao je Mike Smeltzer, koautor izvještaja i viši istraživački analitičar za Evropu i Evroaziju. „Svaki neuspjeh u odbrani demokratije u ovom ključnom trenutku učinit će buduće zaustavljanje autoritarne ekspanzije skupljim, kako u regionu, tako i širom svijeta. Sjedinjene Američke Države i Evropa moraju odmah djelovati kako bi osigurale poraz Moskovske invazije i kako bi zaštitile demokratske institucije i norme u širem smislu. ”

Izvještaj identificira niz koraka koje demokratske vlade mogu poduzeti kako bi poništile autoritarne dobitke i revitalizirale demokratiju u regionu. Preporuke uključuju:

• Osigurati pobjedu Ukrajine, po uslovima Ukrajine. Demokratske vlade moraju održavati i povećavati jako potrebnu vojnu, humanitarnu i novčanu pomoć Ukrajini. Istovremeno, trebale bi zaplijeniti i prenamijeniti zamrznuta ruska sredstva kako bi olakšale obnovu Ukrajine i podržale njene napore u izgradnji trajne demokratije.

• Podržati demokratsku obnovu i reforme. Kreatori politike i donatori moraju prepoznati da se mnogi potencijalni reformatori u Evropskoj uniji (EU) bore da izvrše značajne promjene kroz pravni i institucionalni okvir koji je teško oštećen od strane prethodnih neliberalnih vlada. Pored podržavanja takvih napora, rješavanje pitanja vladavine prava unutar EU bi se trebalo smatrati strateškim prioritetom.

• Pružati dosljedne poruke i podršku budućim evropskim demokratijama. EU, Sjedinjene Američke Države i donatori bi trebali surađivati s vladama koje teže ka članstvu u EU kako bi podržali reforme koje su u skladu s demokratskim načelima i vladavinom prava te nadopunjavati napore vlada pružanjem strane pomoći. Da bi se postigli najbolji ishodi, angažman s takvim zemljama bi trebao biti prilagođen njihovim skorim demokratskim putanjama.

• Tražiti odgovornost za kršenje ljudskih prava i stati uz branitelje ljudskih prava. Demokratije moraju biti solidarne s braniteljima ljudskih prava iz autoritarnih država, podržavajući njihov rad na terenu i, ako je potrebno, u egzilu. Također moraju koristiti sva dostupna sredstva kako bi osigurale borbu protiv  kršenja i da se ona kazne.

Od 1995. godine, „Nacije u tranzitu” procjenjuje stanje demokratije u regionu koji se proteže od Centralne Evrope do Centralne Azije i kategorizira svaku zemlju prema vrsti njenog režima. 26. izdanje ovog godišnjeg istraživanja pokriva događaje od 1. januara do 31. decembra 2023. godine.

Kliknite ovdje kako biste pročitali puni izvještaj i preporuke politike. Kliknite ovdje kako biste pročitali prevedene verzije saopštenja za medije: engleski, njemački.

Da biste zakazali intervju s ekspertima iz Freedom House-a, molimo kontaktirajte Maryam Iftikhar preko [email protected].

Freedom House je neprofitna, nestranačka organizacija koja radi na stvaranju svijeta u kojem su svi slobodni. Informiramo svijet o prijetnjama slobodi, potičemo globalnu akciju i podržavamo branitelje demokratije.